SLUŽBENA PUTOVANJA
Zbog obavljanja poslova izvan sjedišta poduzeća, poslodavac povremeno upućuje svoje zaposlenike na službena putovanja u tuzemstvo ili inozemstvo.
Službeno putovanje može trajati do 30 dana neprekidno i mora biti poslovno opravdano tj. vezano uz djelatnost poslodavca.
Zaposlenici na službenom putu ostvaruju razne troškove i imaju izdatke koje im poslodavac nadoknađuje u skladu s izvorima radnoga prava koji ga obvezuje, a to je ugovor o radu, pravilnik o radu i kolektivni ugovor. Ako je pojedino pravo istovremeno uređeno u nekoliko izvora radnog prava, poslodavac je obvezan osigurati primjenu onoga prava koje je za radnika najpovoljnije.
Uvjeti za neoporezivo nadoknađivanje troškova službenog putovanja navedeni su u poreznim propisima- Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. Ako nisu ispunjeni uvjeti za neoporezivu isplatu ili su troškovi veći od porezno dopustivih, njihovi iznosi podliježu oporezivanju i za zaposlenike predstavljaju primitak po osnovi nesamostalnog rada- plaće tako da kod naknade tih oporezivih troškova (koji se smatraju plaćom) poslodavac mora obračunati i uplatiti propisane doprinose iz i na plaću i porez i prirez.
Od 1. siječnja 2017. godine primjenjuju se odredbe novoga Zakona o porezu na dohodak koji, između ostaloga, propisuje da se porez na dohodak ne plaća na naknade, nagrade i potpore koje poslodavac, do propisanih iznosa, nadoknađuje radnicima. Iznose do kojih se navedeni primici mogu radnicima isplatiti neoporezivo propisuju odredbe provedbenog propisa – Pravilnika o porezu na dohodak. Ministar financija je tijekom 2017. godine donio dva Pravilnika o porezu na dohodak (za sada).
Službenim putovanjem u zemlji smatra se putovanje teritorijem Republike Hrvatske. Mogućnost neoporezive isplate dnevnica uvjetovana je udaljenošću mjesta u koje se putuje (od mjesta sjedišta poduzeća) od najmanje 30 kilometara i neprekidnim trajanjem od najviše 30 dana.
Službenim putovanjem u inozemstvo, prema odredbama članka 7. stavka 12. Pravilnika smatra se službeno putovanje do 30 dana neprekidno:
- iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno
- iz jedne strane države u drugu
- iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane države.
SADRŽAJ NALOGA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE (TOTAL 7.3.1.)
Prije početka službenog putovanja, poslodavac izdaje osobi upućenoj na službeno putovanje nalog za službeno putovanje u kojemu, u pravilu, navodi podatke o razlogu upućivanja na putovanje u jedno ili više mjesta i očekivanom trajanju putovanja te uvjetima i načinu na koji će mu nadoknaditi nastale troškove.
Sadržaj putnog naloga detaljnije propisuju odredbe članka 8. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak.
Prema ovim odredbama, nalog za službeno putovanje treba sadržavati sljedeće podatke:
- datum izdavanja
- ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje
- mjesto u koje se putuje
- svrhu putovanja
- vrijeme polaska i vrijeme povratka s putovanja odnosno trajanje putovanja
- podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje – ako se putuje osobnim automobilom (službenim ili privatnim koji se koristi za službene svrhe) potrebno je navesti: – marku i registarsku oznaku automobila – početno i završno stanje brojila (kilometar/sat)
- potpis ovlaštene osobe
- obračun troškova
- likvidaciju obračuna
- izvješće s puta u kojem osoba koje je bila na službenom putovanju treba navesti konkretnu svrhu određenog službenog putovanja.
Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak ne propisuju više da putni nalog mora imati pečat. Rok za podnošenje obračuna putnih troškova nastalih tijekom službenog putovanja nije propisan poreznim propisima, pa ga poslodavac može utvrditi u internim aktima.
NADOKNAĐIVANJE OPOREZIVO DOPUSTIVIH TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA
Odredbe članka 7. Pravilnika porezu na dohodak propisuju uvjete uz koje se radniku upućenom na službeno putovanje mogu neoporezivo nadoknaditi:
- izdaci za smještaj
- izdaci za prijevoz
- izdaci za prehranu, piće i prijevoz u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje
- ostali izdaci.
Nastale izdatke poslodavac radniku nadoknađuje na temelju isprava priloženih uz putni nalog, na temelju kojih se dokazuju nastali izdaci, kao na primjer: računi za cestarine i parking, putne karte, računi za smještaj i slično, neovisno o načinu podmirenja nastalih izdataka. Slijedom navedene odredbe članka 8. stavka 2. Pravilnika, proizlazi da radnik uz putni nalog treba priložiti račune koji su namireni gotovinskim putem (ili privatnom karticom zaposlenika), kao i račune koji su plaćeni negotovinskim putem (poslovnom karticom, doznakom s računa poslodavca na račun pružatelja određene usluge, obračunskim plaćanjem i slično).
Izdaci za smještaj
Prema odredbama članka 7. stavka 2. točke 28. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac može radniku neoporezivo nadoknaditi troškove noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, na temelju primljenog računa za noćenje, neovisno o kategoriji hotela u kojemu je radnik noćio. Iako porezni propisi ne ograničavaju iznos troškova noćenja niti kategoriju hotela, poslodavac u izvorima radnog prava koji ga obvezuju može utvrditi da će radniku nadoknaditi trošak noćenja do određene kategorije hotela (na primjer, do kategorije hotela s tri ili četiri zvjezdice). Porezno dopustivim izdatkom za smještaj, nastalim tijekom službenog putovanja, smatra se trošak noćenja, a ne smještaj za dnevni odmor ( iznimno, prema odredbi članka 7. stavka 14. Pravilnika, porezno dopustivim izdatkom, na temelju hotelskog računa, smatra se izdatak za dnevni odmor članova posade zrakoplova, ako je vrijeme zadržavanja zrakoplova na zračnoj luci između dvaju letova u tijeku 24 sata duže od četiri sata te izdatak za dnevni odmor vozača u cestovnom prometu, u slučaju odmora prema posebnom propisu).
Ako je poslodavac u sustavu poreza na dodanu vrijednost, a račun za noćenje
ima sve elemente propisane odredbama članka 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, zaračunani PDV se može odbiti kao pretporez ( u TOTAL-u takav račun tretiramo kao svaki drugi ulazni račun ali ga posebno označavamo na samom putnom nalogu- pojedinosti su navedene u nastavku).
Izdaci za prijevoz
Izdaci za prijevoz na službenom putovanju obračunavaju se u visini cijene prijevoza onim prijevoznim sredstvom koje je korišteno tijekom službenog puta:
- javni prijevoz- naknada se isplaćuje na temelju priloženih isprava ovisno o korištenom prijevoznom sredstvu- autobus, vlak, avion, brod, trajekt…- i o dodatnim izdacima za prijevoz kojih je možda bilo (aerodromske takse, prtljaga i sl.)
- osobno vozilo- bez obzira je li službeno ili privatno na putnom nalogu mora biti navedena marka i registracijska oznaka vozila i početno i završno stanje brojila (obavezno)
- službeno osobno vozilo- prilažu se računi troškova cestarina, tunela, trajekta, mostarina, parkiranja i sl. i ovi se priznaju kao neoporezivi izdaci nastali tijekom sl. putovanja
- privatno osobno vozilo koje se koristi u službene svrhe- neoporeziva svota naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe računa se tako da se broj kilometara prijeđenih u službene svrhe pomnoži sa 2,00 kune.
Ta svota se odnosi na sve troškove koje zaposlenik ima u vezi tog korištenja npr. amortizacija, tekuće održavanje, gorivo, popravci u slučaju prometnih nesreća na sl. putu i sl. U putnom nalogu treba biti obračun kilometara prijeđenih na sl. putu. Računi za plaćene izdatke za cestarine, parkiranje i sl. se prilažu uz putni nalog i njih poslodavac neoporezivo nadoknađuje zaposleniku na temelju računa priloženih uz putni nalog.
Osobe upućene na službeno putovanje često puta cestarinu plaćaju elektronskim putem (ENC uređajem) i to i slučaju korištenja službenog vozila, ali i u slučaju korištenja privatnog automobila u službene svrhe. Budući da su ENC uređaji prepaid naravi pa se za svaki pojedinačni prolazak kroz naplatne postaje ne izdaje račun za plaćenu cestarinu, uz putni nalog kao vjerodostojnu ispravu za svrhe priznavanja nastalih izdataka treba priložiti odgovarajuću dokumentaciju iz koje se nedvojbeno može utvrditi da se radi o izdatku za cestarinu nastalu tijekom toga službenog putovanja (registrirani korisnik ENC uređaja može s web portala pravne osobe koja naplaćuje cestarinu dobiti ispis prometa po ENC uređaju s naznačenim datumom, vremenom ulaza i izlaza s autoceste, nazivom ulazne i izlazne postaje te cijenom izraženom u kunama).
Dnevnica za službeno putovanje
Prema odredbama članka 7. stavka 10. Pravilnika o porezu na dohodak, dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu i inozemstvu služi za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. Kako je u neoporezivi trošak noćenja, uobičajeno, uključen i doručak, iz dnevnice se podmiruju troškovi ostala dva obroka: troškovi ručka i večere te troškovi prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.
Pravilnik o porezu na dohodak propisuje dva uvjeta za neoporezivu isplatu dnevnice:
- udaljenost mjesta u koje se službeno putuje -minimalno 30 km ili 16,20 morskih milja
- vremensko trajanje putovanja
- ako traje preko 12 sati dnevno onda zaposlenik ima pravo na cijeli iznos dnevnice
- ako traje više od 8 sati i manje od 12 sati ima pravo na pola dnevnice
Iznos cijele dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu iznosi 170,00 kn (polovica 85,00 kn) po odredbama Pravilnika o porezu na dohodak čl.7 st.2. točke 19. i 20.
U slučaju službenog putovanja u inozemstvo (EU i ostale zemlje) prema odredbama navedenog Pravilnika po čl.4. st.2 točke 21. zaposlenik ostvaruje pravo na neoporezivu isplatu dnevnice do iznosa utvrđenog Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (naravno na cijelu dnevnicu ili polovicu dnevnice ovisno o broju sati provedenih u inozemstvu).
Dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo
Prema odredbama članka 7. stavka 16. Pravilnika, dnevnica za stranu državu u koju se službeno putuje obračunava se od sata prelaska Hrvatske granice, a dnevnica utvrđena za stranu državu iz koje se dolazi do sata prelaska granice Hrvatske. Za potrebno vrijeme putovanja do Hrvatske granice i od Hrvatske granice do mjesta s kojeg je krenuo na službeno putovanje zaposlenik uz propisane uvjete, ostvaruje pravo na isplatu domaće ili ino-dnevnice.
Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati, obračunava se propisana dnevnica za tu stranu državu.
Ako se putuje avionom ino-dnevnica se obračunava od sata polaska zrakoplova s posljednje zračne luke u Hrvatskoj do sata povratka zrakoplova u prvu zračnu luku u Hrvatskoj.
U slučaju putovanja brodom, dnevnica se obračunava od sata polaska broda iz posljednjeg pristaništa u Hrvatskoj do povratka broda u prvo pristanište u Hrvatskoj.
Ako se službeno putuje u više država, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica propisana za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Ako se jedan službeni put odnosi na put u inozemstvu i u tuzemstvu, prvo treba utvrditi pravo na dnevnicu za inozemstvo, a nakon toga pravo na dnevnicu za tuzemstvo, uzimajući u obzir ukupan broj dana odnosno sati provedenih na putu.
Ako zaposlenik na putu do konačnog odredišta putuje kroz više zemalja (ali u svakoj provede manje od 12 sati) vrijeme provedeno u tim zemljama pribraja se zemlji konačnog odredišta tj. zemlji u kojoj je proveo najviše vremena.
NPR. 1-.put u Njemačku:
- početak putovanja 21.7.2017. u 6:00
- Hrvatska 1:30 sati
- kroz Sloveniju 1 sat
- kroz Austriju 4 sata
- kroz Njemačku+spavanje u hotelu +poslovni sastanci +povratak do granice s Austrijom 76 sata
- natrag kroz Austriju 4 sata
- natrag kroz Sloveniju 1 sat
- Hrvatska 1:30 sati
- kraj putovanja 24.7.2017u u 23:00
ukupno na putu 89 sati ==3 dana i 17 sati==ukupno 4 dnevnice
- Hrvatska 3 sata
- Slovenija 2 sata
- Austrija 7:30 sata
- Njemačka 72 sata
U Sloveniji i Austriji (pojedinačno) je bio manje od 12 sati pa se ta satnica (2+7:30) pribraja zemlji u kojoj je bio najduže – Njemačkoj – pa su to 4 dnevnice u Njemačkoj. To je ujedno i ukupan broj dnevnica, pa nije potrebno isplatiti domaću dnevnicu.
NPR. 2-.put u Sloveniju
Ako je netko putovao iz Osijeka u Krško-od toga po Hrvatskoj vozio ukupno 7 sati (3:30+3:30)a po Sloveniji 1 sat (0:30+0:30)+5 sati koliko je bio na sastanku. Ukupno je na putu bio 13 sati od toga u Sloveniji 6 sati a u Hrvatskoj 7. Ni u jednoj zemlji nije proveo dovoljno vremena za obračun dnevnice, ali ukupno vrijeme provedeno na putu je veće od 12 sati te ima pravo na jednu dnevnicu. Budući da nema pravo na isplatu inozemne dnevnice jer je proveo manje od 8 sati u Sloveniji, isplaćuje se jedna domaća dnevnica to jest 170,00 kn.
Kod obračuna dnevnica treba paziti na datume i vremena početka i kraja puta i prelazaka granica u odnosu sa ukupnim trajanjem putovanja.
Troškovi prehrane na službenom putu u inozemstvu
Dnevnica i je namijenjena podmirenju troškova prehrane na službenom putu.
Umanjenje dnevnice ako je tijekom službenog putovanja osigurana prehrana
Prethodno navedeni iznosi dnevnica mogu se neoporezivo isplatiti kada osoba upućena na službeno putovanje u tuzemstvo ili u inozemstvo iz tih dnevnica sama namiruje troškove prehrane koji joj nastaju tijekom službenog putovanja. Međutim, ako je osobi upućenoj na službeno putovanje u tuzemstvo ili inozemstvo tijekom toga putovanja osigurana prehrana na teret poslodavca, neoporezivi iznos dnevnice koja se isplaćuje u novcu umanjuje se: – za 30 % ako je osiguran jedan obrok (ručak ili večera) – za 60% ako su osigurana oba obroka (i ručak i večera).
Pravilnik o porezu na dohodak, čije se odredbe primjenjuju od 3. siječnja 2017. godine te nastavno od 4. veljače 2017. godine, propisuju pravo na isplatu neoporezive dnevnice ako je osigurana prehrana, i u slučaju službenog putovanja u tuzemstvu i u inozemstvu. Pri tome odredbe Pravilnika ne propisuju što se smatra osiguranom prehranom na teret poslodavca. Prema usmenim tumačenjima dobivenim u Središnjem uredu Porezne uprave, smatra se da je poslodavac osigurao prehranu na svoj teret ako je radniku tijekom službenog putovanja podmirio račun za polupansion čime mu je osigurao jedan obrok (ručak ili večeru), odnosno račun za puni pansion čime mu je osigurao oba obroka. Nadalje, smatra se da je poslodavac osigurao prehranu na svoj teret i u slučaju kada je radniku nadoknadio račun za ručak i/ili večeru u ugostiteljskom objektu koji je radnik sam platio odnosno ako mu je osigurao prehranu na neki drugi način.
Doručak u objektu smještaja se smatra troškom smještaja koji se priznaje kao neoporezivi primitak u visini hotelskog računa (korištenje mini bara u hotelskoj sobi nije porezno priznati trošak).
Umanjenje dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu
U slučaju da je tijekom službenog putovanja u tuzemstvu poslodavac radniku osigurao jedan obrok, može mu u novcu isplatiti još 70% propisanog iznosa dnevnice odnosno još 40% propisanog iznosa dnevnice, ako mu je osigurao oba obroka.
- Neoporeziv iznos dnevnice ako nije osigurana prehrana= 170,00 kuna ili 1/2 85,00 kuna
- Neoporeziv iznos dnevnice ako je osiguran ručak ili večera= 119,00 kuna ili 1/2 59,50 kuna
- Neoporeziv iznos dnevnice ako su osigurana oba obroka (ručak i večera)= 68,00 kuna ili 1/2 34,00 kune.
Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak na prethodno navedeni način propisuju uvjete za neoporezivu isplatu dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu.
Ako poslodavac radniku osigurava prehranu na svoj teret na način da radnik sam plati račun u ugostiteljskom objektu za ručak ili večeru, i priloži ga uz putni nalog, poslodavac mu može nadoknaditi stvarno plaćeni iznos računa te mu u novcu neoporezivo isplatiti još 119,00 kuna (ako je službeno putovanje trajalo više od 12 sati, pa se dnevnica koja se isplaćuje u novcu utvrđuje umanjenjem pune dnevnice za 30%). Na isti način poslodavac postupa i u slučaju kada je radnik sam platio oba obroka (nadoknađuje mu stvarno plaćene iznose računa, a u novcu mu još može neoporezivo isplatiti 68,00 kuna, tj. može mu isplatiti dnevnicu umanjenu za 60%). Naravno, samo kad je iznos obroka manji od iznosa dnevnice.
Umanjenje dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo
Ako poslodavac radniku tijekom službenog putovanja u inozemstvo osigura prehranu na svoje teret, iznos dnevnice utvrđene za određenu državu također umanjuje za propisane postotke (za 30% ako je osiguran jedan obrok odnosno za 60% ako su osigurana obroka).
Dnevnice su već niz godina nepromijenjene i mnogi smatraju da nisu dovoljne za podmirenje osnovnih prosječnih troškova prijevoza, hrane i pića.
KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA ZA LOKO VOŽNJU (TOTAL 7.3.2.)
Odredbe članka 7. stavka 32. Pravilnika o porezu na dohodak propisuju sadržaj evidencije na temelju koje se obračunava korištenje privatnog automobila za službene svrhe u mjestu rada i/ili udaljenosti do 30 kilometara od mjesta rada (loko vožnja).
Navedena evidencija treba sadržavati sljedeće:
- opće podatke o poslodavcu i o zaposleniku (naziv, ime i prezime, OIB)
- podatke o automobilu – marku i registarsku oznaku automobila
- podatke o početnom i završnom stanju brojila automobila (kilometar/sata)
- podatke o relaciji i svrsi puta.
Uz ovu evidenciju radnik prilaže i račune za stvarno nastale troškove nastale tijekom korištenja privatnog automobila u službene svrhe (na primjer, račune za parkiranje).
JOPPD obrazac
Prema članku 78. stavka 1. točke 15. Pravilnika o porezu na dohodak u obrascu JOPPD se iskazuju samo:
- dnevnice koje se isplaćuju u novcu i
- naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe.
Prema odredbi članka 79. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak, isplatitelj u obrascu JOPPD iskazuje zbirno neoporezive primitke isplaćene tijekom mjeseca, za sve isplate u tijeku istoga mjeseca pojedinom poreznom obvezniku po istoj osnovi, te ga podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. narednoga mjeseca.
Sukladno navedenoj odredbi, isplatitelj može, ako tako odluči, obrazac JOPPD podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i na dan isplate neoporezivog primitka ili bilo koji drugi dan u mjesecu nakon isplate, a najkasnije do petnaestoga narednoga mjeseca.
Iznimno, za neoporezive primitke isplaćene tijekom mjeseca prosinca, obrazac JOPPD se dostavlja do 15. siječnja naredne godine, ali s danom i oznakom izvješća na dan 31. prosinca.
Ako je za potrebe službenog putovanja isplaćen predujam, isplatitelj obrazac JOPPD predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije petnaest dana po isteku mjeseca u kojemu je za to službeno putovanje predan obračun troškova, priložen uz putni nalog.
Naime, zbog primjene načela blagajne, kao temeljnog načela koje se primjenjuje pri utvrđivanju i oporezivanju dohotka, naplaćeni predujam se smatra primitkom, međutim, obrazac JOPPD se ne mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti najkasnije petnaest dana po isteku mjeseca u kojemu je predujam isplaćen, već najkasnije petnaest dana po isteku mjeseca u kojemu se ta isplata pravda računima odnosno obračunima predanim uz putni nalog.
Iznimno, prema odredbama članka 82. stavka 5. Pravilnika, obrazac JOPPD se obvezno podnosi na dan isplate neoporezivih naknada troškova službenog putovanja, ako se ti primici radniku isplaćuju s primicima za koje postoji obveza plaćanja doprinosa i/ili poreza na dohodak (na primjer, ako se dnevnice i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe isplaćuju zaposleniku na tekući račun istovremeno s isplatom plaće).
Troškovi službenog putovanja koji podliježu oporezivanju iskazuju se u obrascu JOPPD koji se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave na dan isplate oporezivog primitka, a najkasnije sljedeći radni dan.
Isplata naknada troškova službenog putovanja
Prema odredbama članka 92. stavka 3. točke 5. Pravilnika o porezu na dohodak, naknade troškova službenog putovanja koje u skladu s člankom 9. Zakona o porezu na dohodak ne podliježu oporezivanju, mogu se fizičkim osobama isplatiti i u gotovu novcu (u kunama, odnosno u slučaju službenog putovanja u inozemstvu u stranoj valuti).
Ovisno o odluci isplatitelja, navedene se naknade mogu isplatiti i doznakom na tekući ili žiro račun fizičke osobe odnosno na devizni račun, ako joj se troškovi službenog putovanja u inozemstvu isplaćuju u stranoj valuti.
Ako se naknade troškova službenog putovanja isplaćuju na tekući ili na žiroračun fizičke osobe, u nalogu u pozivu na broj primatelja obvezno se treba navesti:
- model – HR 69
- poziv na broj primatelja – uvijek 40002
- OIB isplatitelja osobnog primanja
- oznaka osobnog primanja:
- za službeni put: oznaka 200
- za naknadu za korištenje osobnog automobila u službene svrhe: oznaka 240.
NPR. ako poslodavac radniku isplaćuje naknadu troškova službenog putovanja na tekući račun, u pozivu na broj primatelja obvezno će navesti:
HR 69 40002-OIB isplatitelja -200
Ako naknade troškova službenoga putovanja podliježu oporezivanju, isplaćuju se na tekući ili na žiroračun fizičke osobe. Ako poslodavac zaposlenicima isplaćuje naknade troškova službenog puta iznad neoporezivog iznosa odnosno ako nisu ispunjeni propisani uvjeti za neoporezivu isplatu, iznos koji podliježe oporezivanju u poreznom je smislu izjednačen s plaćom pa se ne može isplatiti u gotovu novcu, već se treba isplatiti doznakom na tekući račun radnika.
Kada se oporezivi troškovi službenog putovanja nadoknađuju osobama koje nisu u radnom odnosu kod isplatitelja, takve se isplate, u poreznom smislu, smatraju drugim dohotkom pa se obvezno moraju doznačiti na njihov žiro račun.
Za detalje o tome kako se u Totalu računaju dnevnice putnog naloga, pročitajte ovaj blog.
